Skip to main content
Knowledge Centre on Translation and Interpretation

Usmeno prevođenje u javnom sektoru

Jednak pristup uslugama za sve

Platforma za suradnju   Norme, propisi i etika   Jačanje kapaciteta   Znakovni jezik

Što je usmeno prevođenje u javnom sektoru?

U međunarodnoj normi za zahtjeve i preporuke za usmeno prevođenje u zajednici (ISO 13611:2024) usmeno prevođenje u javnom sektoru definirano je kao:

Usmeno prevođenje koje ljudima omogućuje pristup uslugama dostupnima društvu u cjelini kojima inače ne bi mogli pristupiti zbog komunikacijske barijere koja proizlazi iz upotrebe različitih jezika.

ISO norma sastavljena je zbog globalne potrebe za prilagođavanjem sve većoj jezičnoj, kulturnoj i etničkoj raznolikosti ljudi koji komuniciraju govornim ili znakovnim jezikom. Zahvaljujući usmenom prevođenju u javnom sektoru svi koji ne razumiju jezik na kojem se usluga pruža ipak imaju pristup toj usluzi. Usmeno prevođenje u javnom sektoru pruža se u raznim kontekstima, uključujući:

  • javne ustanove: tijela lokalne vlasti, migracijske službe, škole, sveučilišta i društveni centri
  • socijalne usluge: odbori za izbjeglice, centri za samopomoć i službe za socijalnu skrb
  • poslovne i industrijske usluge: stanovanje, nekretnine, osiguranje i financijske usluge
  • vjerske organizacije: obredi, svečanosti i okupljanja u zajednici
  • medijske organizacije: televizijske emisije, internetske platforme i drugi mediji
  • hitne službe: odgovor na katastrofe, upravljanje pandemijom i komunikacija u kriznim situacijama.

Usmeni prevoditelji u javnom sektoru ili u zajednici rade u tim kontekstima i moraju poštovati posebna pravila i propise. Konkretno, usmeno prevođenje u pravnim postupcima i u zdravstvenoj zaštiti često se smatra zasebnim područjima koja zahtijevaju posebno osposobljavanje. Neke zemlje svrstavaju usmeno prevođenje u pravnim postupcima i u zdravstvenoj zaštiti u usmeno prevođenje u javnom sektoru, a neke ih izdvajaju.

Usmeno prevođenje u javnom sektoru preraslo je u priznatu profesiju i na njega se primjenjuju određene norme i propisi.

U usmenom prevođenju u javnom sektoru obično sudjeluju tri strane:

  • korisnici usluga: pojedinci kojima je potreban pristup osnovnim uslugama, ali se suočavaju s jezičnim preprekama, na primjer komunikacija roditelja s nastavnim osobljem
  • pružatelji usluga: osobe koje pružaju usluge na jeziku ustanove ili organizacije, kao što su javni službenici, savjetnici ili nastavnici
  • usmeni prevoditelji u javnom sektoru: kvalificirani stručnjaci koji tečno govore dva ili više jezika (govorni, pisani ili znakovni jezik) i mogu se služiti različitim jezičnim registrima.

Usmeno prevođenje u javnom sektoru važno je kako bi se svima u višejezičnom i multikulturnom društvu omogućio jednak pristup osnovnim uslugama. Budući da je riječ je o dinamičnoj profesiji koja se stalno razvija i prilagođava jezičnoj raznolikosti, kontinuirano osposobljavanje, suradnja i normizacija izuzetno su važni.

Migracije u prvom planu

U kontekstu Centra znanja za pismeno i usmeno prevođenje (KCTI) usmeno prevođenje u javnom sektoru podrazumijeva usmeno prevođenje koje omogućuje jasnu, dvosmjernu komunikaciju između nacionalnih ili regionalnih tijela i osoba migrantskog ili izbjegličkog podrijetla koje ne govore ili ne razumiju dovoljno nacionalni jezik ili jezike. Ta vrsta usmenog prevođenja važna je za:

  • procjenu statusa tražitelja azila i potencijalnih tražitelja azila
  • omogućivanje pristupa osnovnim javnim uslugama, kao što su zdravstvena zaštita, socijalna pomoć i policijske usluge.

Posljednjih godina zbog rastućeg broja migranata znatno se povećala potražnja za usmenim prevođenjem u javnom sektoru u cijelom EU-u. Zbog tih promjena u prvi je plan izbilo usmeno prevođenje u javnom sektoru u kontekstu migracija, prije svega kad je riječ o definiranju normi.

Problemi i rješenja


Unatoč sve većoj potražnji za usmenim prevođenjem u javnom sektoru, i dalje nema dovoljno jedinstvenih normi u područjima kao što su kvaliteta, osposobljavanje, etika i honorari. Osim toga, još uvijek ne postoji općeprihvaćena definicija usmenog prevođenja u javnom sektoru. Mnogi usmeni prevoditelji u javnom sektoru nemaju pristup formalnom stručnom osposobljavanju ili su prošli samo djelomičnu edukaciju. Taj problem bio je posebno očit tijekom pojačanog priljeva migranata 2015. i 2016., kad su zemlje EU-a morale organizirati dovoljno osposobljenih usmenih prevoditelja, među ostalim u žarišnim točkama koje je uspostavio EU.

Zbog toga je sve veći broj obrazovnih ustanova i sveučilišta počeo nuditi specijaliziranu obuku za usmeno prevođenje. Nekima je od tih ustanova u izradi normi i kurikuluma pomagala Glavna uprava za usmeno prevođenje. Saznajte više o jačanju kapaciteta u usmenom prevođenju u javnom sektoru. 

Uloga Glavne uprave za usmeno prevođenje

Temeljna je zadaća Glavne uprave za usmeno prevođenje osigurati usluge konferencijskog prevođenja za Europsku komisiju i nekoliko drugih institucija EU-a. Usmeno prevođenje u javnom sektoru, kao zasebno područje, ne spada u njezin djelokrug, nego je u nadležnosti država članica EU-a. Glavna uprava za usmeno prevođenje ne organizira niti pruža usluge usmenog prevođenja u javnom sektoru, ali potiče suradnju i razmjenu znanja.

KCTI nudi razne resurse za one koji su uključeni u usmeno prevođenje u javnom sektoru. Njegova je svrha:

  • ponuditi prostor za razmjenu informacija i primjera dobre prakse
  • pomoći u razvoju zajednica prakse
  • poticati pristup „odozdo prema gore” u utvrđivanju normi u usmenom prevođenju u javnom sektoru.

Glavna uprava za usmeno prevođenje stavila je na raspolaganje tu platformu da bi promicala dijalog i suradnju među onima koji rade u tom području i tako doprinijela dugoročnom razvoju usmenog prevođenja u javnom sektoru u cijelom EU-u.

Kako vi možete doprinijeti

Posjetite platformu za suradnju i saznajte više o tome kako možete dati svoj doprinos.

Projekt „Let’s interpret!”

Sveučilište u Barceloni je uz financijsku potporu Glavne uprave za usmeno prevođenje snimilo seriju videozapisa: Public Service Interpreting and the Challenges of the New Millennium.