Načela i standardi za konferencijsko prevođenje
Zakonodavstvo kao temelj višejezičnosti u međunarodnim organizacijama
Višejezičnost Europske unije i njezinih institucija zajamčena je Uredbom Vijeća br. 1/58. U njezinu članku 1. stoji da su službeni jezici EU-a jezici njegovih država članica.
Međutim, u širem smislu, poštovanje jezične raznolikosti temeljna je vrijednost EU-a, kao i poštovanje pojedinca te otvorenost prema drugim kulturama. Te su ideje uvrštene i u preambulu Ugovora o Europskoj uniji, u kojoj se spominje „nadahnutost europskim kulturnim, vjerskim i humanističkim nasljeđem [...] i potvrđuje privrženost načelima slobode, demokracije i poštovanja ljudskih prava”. U članku 2. Ugovora o Europskoj uniji znatna se važnost pridaje poštovanju ljudskih prava i nediskriminaciji, a u članku 3. navodi se da EU „poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost”.
U skladu s Poveljom EU-a o temeljnim pravima, koja je donesena 2000., a Ugovorom iz Lisabona postala pravno obvezujuća, zabranjuje se diskriminacija na temelju jezika (članak 21.) i EU obvezuje na poštovanje jezične raznolikosti (članak 22.).
Dok EU ima 24 službena jezika, UN ih ima 6 – arapski, engleski, francuski, kineski, ruski i španjolski (doznajte više o UN-ovoj politici višejezičnosti).
IAMLADP (Međunarodni godišnji forum o jezičnim uslugama, dokumentaciji i publikacijama) mreža je voditelja međunarodnih organizacija koje zapošljavaju pružatelje jezičnih i konferencijskih usluga. Taj forum održava se pod pokroviteljstvom UN-a, a u njemu sudjeluju i institucije EU-a.
Organizacije IAMLADP-a također su donijele dokument o višejezičnosti, takozvanu Izjavu iz Beča.
Autorska prava
Kad se rad konferencijskih prevoditelja snimi i pohrani, zaštićen je međunarodnim propisima o autorskim pravima i zaštiti intelektualnog vlasništva. Bernskom konvencijom štite se interesi autora, uključujući prevoditelje, tako što se prijevodi smatraju izvornicima. Na temelju Bernske konvencije usmeni prijevod zabilježen u konkretnom formatu smatra se prijevodom i isključiva prava utvrđena u Konvenciji pripadaju autoru prijevoda (izvor: AIIC).
Prava na proizvode rada osoblja i vanjskih usmenih prevoditelja kad rade za institucije EU-a pripadaju EU-u u skladu s člankom 18. Pravilnika o osoblju EU-a.
Izjave o ograničenju odgovornosti
Ako se usmeni prijevod snimi i objavi ili emitira, institucije EU-a moraju u medij kojim se distribuira uključiti izjavu o ograničenju odgovornosti. U njoj mora biti navedeno da je svrha usmenog prijevoda olakšavanje komunikacije i da se on ne može smatrati vjerodostojnom reprodukcijom sadržaja govora.
Standardi u međunarodnim organizacijama
Međunarodne organizacije imaju stroge postupke akreditacije za stalno zaposlene i vanjske usmene prevoditelje kako bi se zajamčila kvaliteta usmenog prevođenja.
Glavna uprava za usmeno prevođenje ima sporazum („Sporazum”) sa stalno zaposlenim prevoditeljima u kojem su utvrđeni njihovi uvjeti rada. Osim toga, ima i zasebni ugovor („La Convention”) s vanjskim usmenim prevoditeljima.
Profesionalni standardi i etika u Glavnoj upravi za usmeno prevođenje obuhvaćaju razne aspekte rada, od kojih su neki opisani u nastavku.
Timski rad
Iako je usmeno prevođenje individualan posao, kvaliteta ovisi o dobroj suradnji svih članova kolektiva. To se odnosi i na male timove koji dijele prevoditeljsku kabinu i na veće timove koji zajedno prevode na nekom sastanku. Prevoditelji bi se prema svojim kolegama, nadređenima i klijentima trebali uvijek odnositi s pažnjom i poštovanjem. To ne znači samo poštovanje ljudi s kojima se radi nego i njihova vremena i osobnog prostora.
Pomaganje kolegama također je izuzetno važna vještina jer usmeni prevoditelji trebaju točno znati kada i kako nekome ponuditi pomoć. Ne bi trebali kolegama nametati pomoć niti se uvrijediti ako je odbiju. Ponekad je dovoljno znati da su kolege tu kad zatreba. Korisno je i da prevoditelji kolegama objasne kako žele da im se pomaže, posebno ako imaju dojam da ne dobivaju pomoć kakva im je potrebna.
Priprema za sastanke
Usmenim prevoditeljima jedan je od glavnih zadataka da se temeljito i sustavno pripreme za svaki sastanak koji im je dodijeljen. Što bolje razumiju temu, kontekst i terminologiju, to će kvalitetnije prevoditi u kabini. Za temeljitu pripremu i kvalitetno usmeno prevođenje mogu se koristiti alati umjetne inteligencije, pri čemu se treba pridržavati Smjernica Glavne uprave za usmeno prevođenje za korištenje umjetne inteligencije. Sastanci su sve češće tematski specijalizirani i tehnički zahtjevni pa digitalne vještine i alati umjetne inteligencije mogu ubrzati pripreme i pomoći Glavnoj upravi za usmeno prevođenje da zadrži reputaciju kvalitetnog pružatelja te usluge.
Povjerljivost
Sa svim dokumentima koji se prije sastanka distribuiraju elektronički ili podijele u kabini mora se postupati pažljivo, čak i ako su prethodno objavljeni. To znači da se njihovi fizički primjerci ne smiju ostavljati izvan kabine, a njihove elektroničke verzije razmjenjivati izvan sigurnih mreža EU-a. Izvan radnog mjesta ne smije se komentirati sadržaj povjerljivih sastanaka. Osim toga, usmeni prevoditelji trebali bi izbjegavati nepotrebno kopiranje i distribuciju dokumenata jer se na njih uvijek primjenjuje načelo nužnog pristupa. Dužni su nakon sastanka uništiti povjerljive dokumente.
Pogledajte video o profesionalnom ponašanju u kabini.
Osim institucija EU-a, jamcem kvalitete i poštovanja profesionalnih standarda smatra se i Međunarodno udruženje konferencijskih prevoditelja (AIIC). Članom AIIC-a postaje se na temelju preporuke iskusnih kolega i u okviru sustava mentorstva. Članovi AIIC-a obvezuju se na poštovanje strogih standarda struke.
ISO norme za usmeno prevođenje
Glavna uprava za usmeno prevođenje redovito sudjeluje u pripremi ISO normi za usmeno prevođenje. Na sastancima ISO-a sudjeluje u statusu pridruženog člana bez prava glasa. To znači da ondje može izraziti svoje stajalište i utjecati na zaključke u stručnom svojstvu, ali glasati mogu samo članovi nacionalnih odbora.
Opća ISO norma kojom se utvrđuju osnovni zahtjevi za pružanje usluga usmenog prevođenja je ISO 18841: Usluge usmenog prevođenja – opći zahtjevi i preporuke. Na samo konferencijsko prevođenje odnosi se norma ISO 23155.
Glavna uprava za usmeno prevođenje uvijek poštuje ISO norme, iako za institucije EU-a certifikacija nije obvezna.
Tehničke norme
Glavna uprava za usmeno prevođenje doprinosi i razvoju najsuvremenijih tehničkih normi (uključujući ISO norme) te ih je dužna ispunjavati.